Bruxelles je bliže nego što misliš!
Novi počeci prilika su za pogled unatrag na sve što je obilježilo proteklu godinu.
Za mene je, kao zastupnika Možemo! u Europskom parlamentu 2025. bila prva puna kalendarska godina našeg prvog mandata. Od samog početka mandata u Europskom parlamentu član sam Odbora za regionalni razvoj (REGI), Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) te Odbora za predstavke (PETI), a u 2025. godini, osnivanjem Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskoj uniji (HOUS) postajem njegov član te koordinator grupe Zeleni/ESS za pitanja stanovanja te za rad HOUS odbora.
Zašto je to važno za Hrvatsku: Ovo su odbori koji kroje pravila i prioritete za raspodjelu EU sredstava i standarde koji se onda prelijevaju u naše stanovanje, radnička prava i način na koji se građani mogu osloniti na EU kada država ili lokalna vlast krše pravila.
Ove sam godine, kao izvjestitelj u sjeni grupe Zeleni/ESS, intenzivno radio na dva izvješća u Odboru za regionalni razvoj (REGI):
Oba teksta usvojena su uz prihvaćanje brojnih mojih amandmana.
Zašto je to važno za Hrvatsku: REGI-ev rad nije “apstraktna Europa”, nego politički kompas za to kako se kohezijska sredstva mogu i trebaju koristiti. Kada Europski parlament gura otvaranje kohezijskog fonda za priuštivo stanovanje to je direktna poluga za Zagreb i druge gradove koji pucaju pod prenapuhanim cijenama i turističkim pritiskom. Kada se gura pravedna tranzicija to je zaštitna mreža za regije i radna mjesta u prelasku na obnovljive izvore energije i zeleniju industriju, a da pritom trošak promjena ne padne na leđa građana.
Također, u sklopu Odbora za regionalni razvoj sustavno sam se zalagao za direktno financiranje gradova sredstvima EU-a te je u tom smjeru i usvojeno nekoliko mojih amandmana.
Zašto je to važno za Hrvatsku: “Direktno prema gradovima” znači manje uskih grla, manje političkog filtriranja i više šanse da lokalni projekti (stanovanje, vrtići, javni prijevoz, energetska obnova, kvartovska infrastruktura) dođu do novca brže i po jasnijim kriterijima. To je i antidot centralizaciji gdje previše toga ovisi o dobroj volji s državne razine.
U okviru Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, kao izvjestitelj u sjeni za reviziju Uredbe 883 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, zalagao sam se za povećanje socijalnih prava mobilnih radnika koji rade u drugim državama članicama EU-a.Također, u istom odboru bio sam izvjestitelj u sjeni za pitanje razlika u plaćama i mirovinama na temelju spola u EU-u. Bio sam aktivno uključen i u raspravu o neprimjerenim radnim uvjetima u skladištima Amazona u Europi.
Zašto je to važno za Hrvatsku: Deseci tisuća ljudi iz Hrvatske rade u drugim državama EU-a i u takvim se slučajevima nameću vrlo konkretna pitanja - tko plaća doprinose, kako se priznaje staž, što je s naknadama za nezaposlene, bolovanjem i obiteljskim pravima? Pravila koordinacije iz Uredbe 883 su “operativni ustav” za radnike u mobilnosti i svako jačanje prava je zaštita od rupa u sustavu te od izrabljivanja. Također, rodni jaz u plaćama i mirovinama nije statistička fusnota već se vrlo realno očituje u prekidima karijera, neplaćenoj skrbi i segregaciji zanimanja. Moj radu u EP-u na ovu temu gura mjere koje bi trebale presjeći “normaliziranu nepravdu” u plaćama i vrednovanju poslova gdje dominiraju žene.
U sklopu Odbora za predstavke, koji svim građanima i građankama Europske unije omogućuje izravno obraćanje Europskom parlamentu, građani putem svojih pritužbi (predstavki) ukazuju na povrede prava zajamčenih pravom EU-a. Upravo zahvaljujući predstavci jednog umirovljenika iz Njemačke, kroz rad u Odboru PETI pokrenuo sam inicijativu za jačanje prava umirovljenika u cijeloj Europskoj uniji. Riječ je o projektu „umirovljeničke kartice“, kojom bi se svim umirovljenicima omogućili standardizirani popusti diljem EU-a i na taj način, makar i simbolično, rekli hvala generaciji koja je izgradila Europsku uniju u kojoj živimo danas. Iako je inicijativa još u začetnoj fazi, prihvatile su je političke grupe iz čitavog spektra, što je u ovom mandatu doista rijetkost i razlog za optimizam.
Također sam tijekom 2025. godine jasno i glasno podržavao građansku inicijativu "My Voice, My Choice" koja je pokrenuta upravo kroz ovaj Odbor, putem mehanizma Europske građanske inicijative (European Citizens’ Initiative). Taj mehanizam omogućuje promjenu zakonodavstva EU-a prikupljanjem milijun potpisa građana i građanki Europske unije. Dostupan i siguran pobačaj u EU na izvrsnom je putu da postane realnost u 2026. godini i to zahvaljujući nevjerojatnoj energiji i strategiji aktivistkinja i aktivista koji su odradili lavovski posao kako bi ovo pitanje stavili na vrh političke agende.
U sklopu Posebnog odbora za stambenu krizu u EU inicirao sam slanje pisma Europskoj komisiji sa zahtjevom za poduzimanje žurnih mjera kako bi se odgovorilo na rastuću stambenu krizu u EU-u. Pozvao sam ljude iz Hrvatske da mi šalju svoje prijedloge vezane uz krizu stanovanja, koji će sačinjavati izvješće ovog Odbora, i na temelju toga pripremio amandmane na prvi nacrt izvješća kojima se zalažemo za jačanje financiranja javnog, socijalnog i cjenovno dostupnog stanovanja, veću kontrolu kratkoročnog najma i poduzimanje mjera za suzbijanje daljnje financijalizacije stanovanja.
Zašto je to važno za Hrvatsku: Hrvatska obala je laboratorij kratkoročnog najma, a Zagreb laboratorij rasta cijena, gdje tek razvijamo i jačamo sustav javne ponude stanova. Ako EU počne ozbiljnije tretirati financijalizaciju i turistifikaciju kao politički problem, to jača kapacitete gradova i država koje žele štititi stanovanje kao pravo, a ne kao polugu profita.
Uz druge zastupnike, koautor sam dvaju prijedloga vanjskopolitičkih rezolucija - o "Polarizaciji i pojačanoj represiji u Srbiji godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu" te o "Gazi na točki pucanja: djelovanje EU-a u borbi protiv gladi te hitna potreba za oslobađanjem talaca i pomakom prema dvodržavnom rješenju". Zajedno s desetak ostalih kolega/ica zastupnika/ca, organizirao sam prvu pressicu u Europskom parlamentu o genocidu u Gazi.
Aktivno sam se uključio u podršku i borbu za jačanje glasa srpskih studenata u Europskoj uniji - dočekavši srpske bicikliste u Strasbourgu te studente trkače u Europskom parlamentu, organizacijom okruglih stolova na ovu temu, redovnim sudjelovanjem u srpskim medijima te održavši čak tri govora na plenarnoj sjednici u Strasbourgu na temu situacije u Srbiji.
U Mađarskoj sam ljetos branio naše boje kao dio europarlamentarne delegacije Zelenih na zabranjenoj Pride povorci koja je u Budimpeštu privukla čak 100 tisuća ljudi u borbi za građanske slobode.
Zašto je to važno za Hrvatsku: Ukratko - jedan svijet, jedna borba.
U 2025. održao sam čak dvadeset govora na plenarnim sjednicama u kojima sam se, među ostalim, dotaknuo:
Tijekom godine, uputio sam osam pisanih pitanja Europskoj komisiji u kojima su u fokusu bile teme:
Uložio sam preko 100 amandmana na različite akte od kojih je najmanje četvrtina prihvaćena - bilo kroz pregovore bilo kroz glasanje.
Završno, u 2025. godini odgovorio sam na 3.000 upita zabrinutih sugrađana na temu chat controla te straha od nadzora privatnih komunikacija, u kojima sam jasno komunicirao poziciju Možemo! kao protivnika neciljanog, sveobuhvatnog nadzora represivnog aparata nad našim mobitelima.
Zašto je to važno za Hrvatsku: EU rasprava o chat controlu formalno je vezana uz borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, ali u praksi otvara pitanje masovnog nadzora i privatnosti. To je klasičan teren gdje dobre namjere lako postanu loš presedan, i važno je da hrvatski građani imaju jasne saveznike koji znaju razlikovati zaštitu djece od industrijalizacije nadzora
Također, održao sam preko 40 sastanaka s različitim organizacijama civilnog društva i predstavnicima poslovnog sektora na različite teme te ugostio dvije grupe posjetitelja iz Hrvatske u EP.
Ovo je bila godina puna rada na politikama koje bi olakšale i unaprijedile uvjete života u zemljama članicama Europske unije, a koje su neizmjerno važne i za Hrvatsku. U svom sam se radu vodio upravo problemima koji su u Hrvatskoj prepoznati kao gorući, a čijem rješavanju može doprinijeti i europska regulativa.
Svima vam želim puno uspjeha u novoj 2026. godini i što više dobrih vijesti iz Europe!
.png)
