Projekt otkrivanja prisutnosti tzv. vječnih kemikalija
Zagreb, 26. lipnja 2026. - “Deset naših sugrađanki i sugrađana putuje sljedećeg tjedna u Bruxelles kako bi sudjelovali u projektu otkrivanja prisutnosti tzv. vječnih kemikalija koje se iznimno teško razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu, zbog čega predstavljaju velik zdravstveni rizik”, najavio je danas na konferenciji za medije Gordan Bosanac, zastupnik Možemo u Europskom parlamentu.
“Vječne kemikalije se iznimno teško razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu, a dugoročna izloženost je značajan zdravstveni rizik, i za ljude i životinje. Kako se zbog svojih osobina mogu jednostavno kretati kroz okoliš i kroz pitku vodu, ljudi im lako mogu biti izloženi, uz povećanje rizika raka bubrega, testisa i jetre, narušen imunitet i razvoj infekcija, utječu na plodnost, hormonalnu ravnotežu, ali imaju i toksične učinke na jetru i bubrege”, pojasnio je.
Kako je rekao, riječ je o velikom europskom projektu koji je pokrenula grupacija Zeleni / ESS u Europskom parlamentu, kojim se želi utvrditi učestalost prisutnosti PFAS kemikalija kod stanovnika područja u kojima je značajna industrijska proizvodnja, kao i stanovnika područja koja su u opasnosti od zagađenja putem odlaganja otpada i ispuštanja PFAS u okoliš i prirodu.
Iz Hrvatske na put za Bruxelles idu građani koji žive u blizini Kaštijuna u Istri, u Gospiću gdje postoji nesanirano ilegalno odlagalište medicinskog i drugog opasnog otpada, kao i građani koji žive u blizini ilegalnih odlagališta otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
“Poziv na testiranje ciljano smo uputili građanima koji žive u blizini odlagališta otpada, ilegalnih s opasnim otpadom poput onoga u Gospiću, ali i legalnih novih centara za gospodarenje otpadom koji uzrokuju onečišćenje zraka, te onih u blizini industrijskih postrojenja” govori Dušica Radojčić, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Možemo.
Rezultati istraživanja će biti objavljeni ujesen, a tim za analizu rezultata vodi ugledni nizozemski znanstvenik, profesor emmeritus Jacob de Boer sa Sveučilišta u Amsterdamu.
U skladu s pravilima koji su u EU stupila na snagu s početkom ove godine, Hrvatska na PFAS testira javne i lokalne vodoopskrbne sustave koji opskrbljuju više od 50 stanovnika, no ne uključuje privatne bunare i podzemne vode. Lokacije uzorkovanja su uglavnom slavine na mjestu potrošnje u pojedinim objektima koje izaberu županijski zavodi za javno zdravstvo.
“Industrija je najveći izvor onečišćenja okoliša PFAS-om, no u stopu je prate proizvodi široke potrošnje, deterdženti, farmaceutski proizvodi, kozmetika, te neadekvatno zbrinjavanje otpada. Kada se potrošački proizvodi koji sadrže PFAS, npr. stare teflonske tave, vodootporne jakne, kozmetika ili ambalaža završe na smetlištima, oni se polako raspadaju i putem procjednih voda završavaju prirodi. Kontaminacija PFAS-om zabilježena je na više desetaka tisuća lokacija u EU. Zato je uvedena obaveza državama članicama da od siječnja 2026. prate koncentraciju PFAS-a u vodi za piće. Ovogodišnje analize Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazale su kako je PFAS prisutan u vodi za piće, a preliminarni rezultati pokazuju da su koncentracije ispod graničnih vrijednosti. Povremena ispitivanja provedena tijekom 2022. i 2024. na različitim lokacijama u Hrvatskoj pokazala su prisutnost pojedinih supstanci višu od dopuštene. Kao primjer izvora onečišćenja dajem rezulate analize jaja koja je provedena nakon velikog požara postrojenja za obradu plastike u Osijeku - prisutnos PFAS-a bila je više od analize provedene prije požara”, nastavila je Dušica Radojčić.
“Na žalost, ni nova pravila testiranja i izvještavanja koja su stupila na snagu s početkom ove godine diljem EU ne štite u dovoljnoj mjeri građane jer je PFAS vrlo raširen u okolišu. Izloženost se može smanjiti izbjegavanjem korištenja proizvoda koji ih sadrže. Jedna od mjera koju držim neophodnom su daleko ozbiljnije i zaista odvraćajuće kazne za zagađivače. Rok za prenošenje Direktiva o kaznenim djelima protiv okoliša stupila je na snagu u svinju 2024., a rok za njeno prenošenje u hrvatsko zakonodavstvo je isteko u svibnju 2026. Žao mi je što Ministarstvo pravosuđa kasni s time jer se prenošenjem uvode strože kazne i nove definicije ekološkog kriminala”, poručila je zaključno Radojčić.
Dodatne informacije o PFAS:
PFAS tvari imaju sposobnost bioakumulacije u ljudima i divljim životinjama, visoku pokretljivost (mogu se kretati kroz okoliš i onečišćivati izvore pitke vode), potencijal za prijenos na velike udaljenosti (mogu onečišćivati područja daleko od izvora emisije), nakupljanje u biljkama (mogu onečišćivati izvore hrane) te (eko)toksikološke učinke koji mogu utjecati na ljude i okoliš.
Ključni zdravstveni rizici
Znanstvena istraživanja povezuju izloženost PFAS-u sa sljedećim stanjima:
Glavni izvori izloženosti su:
Kakav je širi zdravstveni i ekonomski efekt nerješavanja problema PFAS u EU?
Studija koju je Europska komisija objavila u siječnju 2026. godine otkriva sljedeće:
Analiza zdravstvenih učinaka fokusirala se na četiri dobro istražena PFAS spoja (PFOA, PFOS, PFHxS i PFNA).
Čak i u scenariju potpune zabrane proizvodnje i uporabe PFAS-a, trebalo bi 15 do 20 godina da se koncentracije u krvi značajno smanje, dok bi kontaminirano tlo i dalje ostalo izvor izloženosti zbog dugotrajne postojanosti ovih kemikalija.
.png)
%20(1).png)