Bosanac: Istraživanje potvrdilo, u krvi hrvatskih ispitanika potvrđen PFAS

‍Bosanac je najavio kako će zbog ovih nalaza tražiti osnivanje programa nacionalnog probira na PFAS, koji treba biti financiran iz EU sredstava

‍

Bruxelles, 1. listopada 2026. - “Od deset građana Hrvatske koji su dali krv u europskom istraživanju najpoznatijih PFAS spojeva, kod čak šest njih pronađene su povišene referentne vrijednosti tih po zdravlje opasnih spojeva, a među sedam Gospićana koji su sudjelovali u istraživanju, povišene vrijednosti ima čak njih petero. Kod svih 110 testiranih u EU pronađena je trifluoroctena kiselina (TFA), spoj iz skupine PFAS.”, otkrio je danas Gordan Bosanac, zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu.

‍

Na konferenciji za medije, Bosanac je s kolegama iz grupacije Zeleni / ESA , talijanskom zastupnicom Christinom Guarda i toksikologinjom, profesoricom Marjorie Van Duursen, dr. sc., predstavio rezultate istraživanja prisutnosti PFAS-a u krvi.

‍

Prof. Van Duursen naglasila je kako su razine TFA dosad najviše zabilježene u ljudi, čak 4,5 puta više od zabilježenih u prethodnim ispitivanjima i upozorila na nužnost nastavka testiranja građana EU na PFAS kako bi se moglo pronaći načina da se zaštiti zdravlje građana.

‍

Testiranjem koje je organizirala grupacija Zeleni / ESA, u kojoj je i Bosanac, obuhvaćeno je 110 ljudi u devet europskih zemalja, uključujući deset osoba iz Hrvatske: sedam iz Gospića, dvije iz Knina i jednu iz Pule. Kod svih 110 testiranih u EU pronađena je trifluoroctena kiselina (TFA), spoj iz skupine PFAS. Kod testiranih osoba iz Hrvatske utvrđene su i visoke razine četiriju PFAS spojeva dugog lanca.

‍

“Rezultat je jasna stvarnost: vječne kemikalije su u našoj krvi. Testirali smo 110 ljudi u devet europskih zemalja i kod svake pojedine osobe pronašli TFA - najmanji i najpostojaniji spoj iz skupine PFAS, a riječ je o tvari koju Europska agencija za kemikalije (ECHA) klasificira kao reproduktivno toksičnu”, istaknuo je Bosanac.

‍

Iako ovo istraživanje zbog malog uzorka nije reprezentativno i izloženost ispitanika ne može se povezati s nekim konkretnim izvorom, riječ je o gromoglasnom alarmu upozorenja za zdravlje ljudi i okoliša.

‍

“Zbog ovakvih alarmantnih rezultata, tražit ću da se na razini Europske unije osiguraju sredstva za ovakva testiranja koja bi obuhvatila puno veći broj građana i dala reprezentativne rezultate. Hrvatska mora uspostaviti nacionalni program probira za testiranje na PFAS spojeve, koji treba biti financiran iz EU fondova. Takve programe trebaju uvesti i druge EU članice, kako bismo imali reprezentativne i usporedive podatke, kako bismo dobili realne pokazatelje o utjecaju PFAS na zdravlje ljudi”, rekao je Bosanac.

‍

Bosanac je dodao da je rješenje samo jedno: “PFAS spojeve moramo zabraniti, a postupno ukidanje njihove proizvodnje i uporabe mora se što prije planirati, podržati i provesti. Više ne možemo čekati, niti si smijemo dopustiti da i dalje budemo ti koji plaćaju cijenu”. Ako Komisija i države članice glasaju protiv zabrane PFAS-a, bit će direktno odgovorni za zločine protiv okoliša i javnog zdravlja. 

‍

Također, najveći zagađivači su primarno kemijske tvrtke i one moraju snositi troškove čišćenja onečišćenja. Procjene kažu da bi troškovi čišćenja i obrade vode mogli  dosegnuti 1,7 tisuća milijardi (bilijuna) eura. Danas porezni obveznici, vodoopskrbna poduzeća, poljoprivrednici i pogođene zajednice plaćaju onečišćenje koje nisu uzrokovali. 

‍

Zeleni zato zahtijevaju općenitu zabranu PFAS u EU, i zagovaraju princip “zagađivač plaća” za sanaciju svih lokacija zagađenih PFAS-om. 

‍

“Uz to, sada je prilika da kroz novu reviziju REACH uredbe o kemikalijama zabranimo stavljanje PFAS-a u nove proizvode i ambalažu. Ali nije dovoljno da se zabrani stvaranje novog PFAS-a. To su vječne kemikalije koje neće nestati same od sebe. Na razini EU, potrebna nam je strategija borbe protiv PFAS otpada - kako zbrinjavamo i obrađujemo taj otpad i kako osiguravamo da ne prodre u prirodu te zagađuje naš okoliš i zajednicu”, istaknuo je. 

‍

Primjer ilegalnog odlaganja 37 tisuća tona opasnog otpada u Gospiću, gdje su analize utvrdile postojanje PFAS spojeva u podzemnim vodama, dokazuje nužnost uspostave europskog sustava sanacije. Na zahtjev Bosanca i grupacije Zelenih, prije dva tjedna je Europski parlament raspravljao je o opasnostima PFAS spojeva na zdravlje ljudi. Kolege u EP prepoznali su važnost ekocida u Gospiću kao primjera neučinkovitosti institucija u zaštiti okoliša, a važna je bila i poruka povjerenika za zdravlje Olivera Varhelyija da je Komisija spremna pomoći državama članicama u zbrinjavanju toksičnog otpada i borbi protiv prekograničnog gospodarskog kriminala. 

‍

Guarda je naglasila kako je u Bruxelles na testiranje dovela 30 žena, majki i trudnica da se testiraju, jer one plaćaju najveću cijenu zagađenja za koje nisu krive. Poručila je kako je vrijeme za zabranu PFAS i prekid proizvodnje novih proizvoda koji uključuju PFAS: “Ako komisija i države članice glasaju protiv zabrane, bit će sudionici u zločinu protiv zdravlja ljudi i prirode”. 

‍

Ispitivanje na PFAS inicirano je i provedeno ljetos nakon posljednjih EU istraživanja koja su otkrila alarmantne podatke oko onečišćenja PFAS-om, poznatijim kao vječne kemikalije, i njihovom snažnom utjecaju na zdravlje ljudi i okoliš.

‍

Istraživanje pronađite na poveznici.

‍

Instagram objava. Facebook objava.

‍

Video izjava zastupnika.

‍

______________________________________________________________________

‍

Što su PFAS tvari i zašto su opasne?

‍

Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS), poznate kao „vječne kemikalije”, skupina su tvari koje se iznimno teško razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu. Zbog svoje postojanosti, čak i niska, ali dugotrajna izloženost dovodi do akumulacije u organizmu, što predstavlja dugoročni zdravstveni rizik.

‍

Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS) — također poznate kao „vječne kemikalije” — privlače sve veću pozornost u posljednja dva desetljeća zbog rastuće svijesti o negativnim utjecajima koje imaju na ljudsko zdravlje i okoliš.

‍

PFAS tvari imaju sposobnost bioakumulacije u ljudima i divljim životinjama, visoku pokretljivost (mogu se kretati kroz okoliš i onečišćivati izvore pitke vode), potencijal za prijenos na velike udaljenosti (mogu onečišćivati područja daleko od izvora emisije), nakupljanje u biljkama (mogu onečišćivati izvore hrane) te (eko)toksikološke učinke koji mogu utjecati na ljude i okoliš.

‍

Ključni zdravstveni rizici

‍

Znanstvena istraživanja povezuju izloženost PFAS-u sa sljedećim stanjima:

‍

• Onkološki rizici: Povećan rizik od raka bubrega, testisa i jetre.
• Imunološki sustav: Smanjena otpornost na infekcije i slabiji odgovor na cijepljenje.
• Reproduktivno zdravlje i razvoj: Problemi s plodnošću, komplikacije u trudnoći (preeklampsija) te razvojni zaostaci u djece.
• Hormonalni i metabolički poremećaji: Bolesti štitnjače, povišen kolesterol te veći rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2.
• Oštećenja organa: Toksični učinci na jetru i smanjena funkcija bubrega.

‍

Glavni izvori izloženosti su:

‍

• Prehrana i voda: Konzumacija kontaminirane hrane i vode.
• Potrošački proizvodi: Proizvodi sa zaštitnim premazima (otporni na mrlje, vodu, neprijanjajući premazi, npr. na posuđu).
• Radno okruženje: Povećan rizik za radnike u proizvodnji, kemijskoj obradi i vatrogasce

‍

Kakav je širi zdravstveni i ekonomski efekt nerješavanja problema PFAS u EU?

‍

Studija koju je Europska komisija objavila u siječnju 2026. godine otkriva sljedeće:

‍

• oko 86 % stanovnika Europskog gospodarskog prostora (EGP) bilo je izloženo pozadinskim razinama PFAS-a
• 14 % stanovništva živjelo u područjima povišene izloženosti, uglavnom u blizini industrijskih lokacija koje proizvode ili koriste PFAS

‍

Analiza zdravstvenih učinaka fokusirala se na četiri dobro istražena PFAS spoja (PFOA, PFOS, PFHxS i PFNA). 

‍

• Za 2024. godinu procijenjeno je da izloženost tim spojevima uzrokuje oko 169.600 izgubljenih godina zdravog života (DALY) i približno 1.050 statističkih smrti godišnje u EGP-u. 

‍

• Ekonomski trošak zdravstvenih posljedica procijenjen je na 39,5 milijardi eura godišnje

‍

• dodatni troškovi sanacije tla i pročišćavanja voda iznose oko 3,8 milijardi eura godišnje 

‍

• Ukupni procijenjeni troškovi PFAS onečišćenja stoga prelaze 43 milijarde eura godišnje, pri čemu autori naglašavaju da je riječ o konzervativnoj procjeni jer obuhvaća samo četiri PFAS spoja od više tisuća postojećih

‍

Onečišćenje PFAS-om (per- i polifluoroalkilnim tvarima) znatno utječe na zdravlje ljudi i okoliš

‍

• Preko 23.000 potvrđenih mjesta kontaminacije i više od 21.000 sumnjivih lokacija diljem Europe. [1, 2]
• Ugroženost voda: Prema izvješćima Europske agencije za okoliš (EEA), dopuštene razine PFAS-a (posebice spoja PFOS) premašene su u čak 51–60% ispitanih europskih rijeka te u velikom postotku jezera i obalnih voda. Procjenjuje se da oko 12,5 milijuna Europljana živi u zajednicama s pitkom vodom zagađenom PFAS-om. [1, 2, 3]
• Izloženost kroz hranu i proizvode: PFAS se masovno koristi u ambalaži za hranu, kozmetici, vodootpornoj odjeći, premazima za posuđe, ali i u nekim pesticidima kojima se prskaju usjevi. Zbog toga građani nesvjesno unose ove spojeve kroz voće, povrće i meso. [1, 2, 3]

‍